Liječenje keratokonusa – Nove metode u Poliklinici Knezović

Što je keratokonus?

Keratokonus je degenerativna bolest koja zahvaća prednju površinu oka koju zovemo rožnica. Kod pacijenata koji boluju od keratokonusa progresivno dolazi do stanjenja, slabljenja te nepravilnosti rožnice što dovodi do povećanja dioptrije (kratkovidnosti i nepravilnih astigmatizama). Dolazi do pojave zamućenja vida, dvoslika te osjetljivosti na svjetlost.

Idejni začetnik je dr. A.J. Kanellopoulos, poznati refraktivni kirurg i profesor na newyorškom sveučilištu

.

Keratokonus – uzroci

Točan uzrok keratokonusa nije poznat, ali se smatra da je povezan sa slabijom  enzimskom aktivnošću unutar rožnice. Smatra se da postoji i genetska predispozicija jer se češće javlja u obiteljima u kojima je već ranije dijagnosticiran keratokonus. Približno od keratokonusa oboli jedna osoba na dvije tisuće stanovnika (5-8% pacijenata s Downovim sindromom).

Kada se javlja keratokonus?

Za razliku od većine ostalih bolesti oka keratokonus zahvaća mlađu populaciju. Često se dijagnosticira kod adolescenata u 20-tim godinama. Mlađe dobne skupine su najugroženije kada je riječ o napredovanju bolesti, a ukoliko se keratokonus ne liječi progresivno može napredovati do 30.-te, 40.-te godine života ili duže od toga. Javlja se podjednako kod oba spola.

Keratokonus – kako prepoznati simptome?

Keratokonus je u ranom stadiju jako teško prepoznati bez odgovarajuće opreme na oftalmološkom pregledu (Pentacam analiza). Najčešći simptomi koje sam pacijent može prepoznati su dvoslike, povećana osjetljivost na svjetlost te zablještenje. Većina oboljelih ima potrebu za trljanjem oka zbog alergija i osjećaja suhoće oka te stiskanjem kako bi izoštrili sliku što je strogo zabranjeno jer može dovesti do progresije same bolesti. Keratokonus možemo prepoznati i po tome što nakon nekog vremena u poboljšanju vidne oštrine ne pomažu više naočale.

Keratokonus – progresija bolesti

Keratokonus se najčešće razvija asimetrično te u 90% slučajeva zahvaća oba oka. Nema pravila kojom brzinom će bolest napredovati, oscilacije su različite od čovjeka do čovjeka. Proces progresije keratokonusa može trajati 10-20 godina a u nekim slučajevima i doživotno ukoliko se ne liječi.

Keratokonus – liječenje

U većini slučajeva kod keratokonusa se pacijentima propisuju polutvrde kontaktne leće kako bi se izoštrila vidna oštrina te kako bi čovjek mogao normalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima. Ukoliko se keratokonus ne liječi na vrijeme svojom daljnjom progresijom može dovesti do trajnog gubitka vida te u nekim slučajevima kao jedina terapijska opcija ostaje transplantacija rožnice. U današnje vrijeme takvih slučajeva je sve manje zbog napredne tehnologije koja omogućuje dijagnosticiranje keratokonusa u ranoj fazi. U našoj poliklinici keratokonus uspješno liječimo najnovijim svjetskim metodama Cross linkingom i Atenskim protokolom. Doktor Igor Knezović osmislio je i vlastitu metodu liječenja keratokonusa koja se u poliklinici Knezović počela primjenjivati 2020. godine te pokazuje superiorne retultate, riječ je o DISC Protocol-u.

Mogu li skidati dioptriju ukoliko imam keratokonus?

Ukoliko imate keratokonus nije moguće ukloniti dioptriju standardnim metodama jer to može dovesti do progresije same bolesti te popuštanja rožnice koje u krajnjem slučaju dovodi do slabljenja vidne oštrine. Ukoliko želite ispraviti Vašu vidnu oštrinu (skinuti dioptriju), a imate keratokonus najbolja terapijska opcija je Disc protokol  te Atenski protokol kojim istovremeno možemo „skinuti dioptrije“ (u stvari rožnicu učiniti pravilnijom specijalnim laserskim zahvatima) koliko vaša konfiguracija rožnice dopušta te ujedno i učvrstiti rožnicu kako bi ostala stabilna nakon zahvata.

Što je cross-linking?

Cross-linking (ili kroslinking) je medicinski postupak koji se koristi za jačanje rožnice oka, najčešće u liječenju keratokonusa, stanja u kojem rožnica postaje tanja i nepravilno se oblikuje u konusni oblik.

Kako Cross-linking Funkcionira:

1. Primjena riboflavina (vitamina B2): Na površinu oka nanosi se riboflavin (posebna otopina vitamina B2) kako bi se zasićila rožnica. Ovaj postupak traje oko 30 minuta.
2. UV svjetlosna terapija: Nakon što rožnica apsorbira riboflavin, tretira se ultraljubičastim (UV-A) svjetlom određene valne duljine. Izlaganje UV svjetlu aktivira riboflavin, što uzrokuje stvaranje novih kolagenskih veza (cross-links) u rožnici.
3. Jačanje rožnice: Ove novonastale kolagenske veze jačaju strukturu rožnice, čineći je stabilnijom i otpornijom na daljnje stanjivanje ili deformaciju.

Prednosti Cross-linkinga:

• Zaustavlja progresiju keratokonusa: Stabilizira rožnicu i sprječava daljnje pogoršanje vida.
• Minimalno invazivan postupak: Relativno brz, siguran i obavlja se ambulantno.
• Oporavak: Većina pacijenata oporavlja se u roku od nekoliko dana do nekoliko tjedana, uz minimalnu nelagodu.

Kada je Cross-linking potreban?

Cross-linking se obično preporučuje pacijentima s keratokonusom ili drugim stanjem koje uzrokuje stanjivanje rožnice i prijeti da će se vid značajno pogoršati. Postupak je posebno učinkovit kada se provodi u ranim fazama bolesti.

Ovaj tretman ne ispravlja vid izravno, ali može stabilizirati rožnicu i spriječiti potrebu za transplantacijom rožnice u budućnosti.

Što je to “Atenski protokol”?

Atenski protokol je terapeutski zahvat čiji je cilj normalizacija površine rožnice odnosno smanjenje dioptrije, iregularnih astigmatizama i time znatno poboljšanje oštrine vida, a posebno je efikasan za zaustavljanje progresije keratokonusa i ispravljanje posljedica te bolesti.

Atenski protokol za liječenje keratokonusa je osmišljen u Grčkoj. Keratokonus se ovom metodom vrlo uspješno tretira. Prema istraživanjima prof. Kanellopoulosa, Atenski protokol je smanjio potrebu za transplantacijom rožnice kod keratokonusa u Grčkoj za vrtoglavih 90%.

Kako izgleda zahvat ATENSKI PROTOKOL?

1. KORAK OBAVLJANJE ZAHVATA “PTK”

2. KORAK TOPO GUIDED LASERSKA ABLACIJA

3. KORAK KORNEALNI CROSS LINKING

Prije zahvata se obično skida vanjski dio rožnice (epitel) – EPI OFF metoda, i to na nekoliko načina:

• alkoholom (vrlo rijetko)
• laserom (Crete protocol)
• Pallikarisovom mikročetkicom

Ukoliko se epitel ne skida, onda je riječ o EPI ON metodi – izvodi se kod posebnih slučajeva i u kombinaciji s drugim metodama.

Kod ekstra tankih rožnica, koristimo tzv. Contact lens assisted CXL – metodu cross linkinga s kontaktnom lećom koja je natopljena riboflavinom (posebna vrsta i leće i riboflavina), te na taj način omogućava izvođenje metode u jako tankih rožnica. Kao zanimljivost navodimo da smo prva poliklinika u Europi koja je izvela taj zahvat.

Budući da je kornealni cross linking različit za svakog pacijenta, posebno ako se izvodi u sklopu Atenskog protokola, potrebno je osigurati više vrsta riboflavina kako bi tijekom iradijacije imali s jedne strane odgovarajuću “natopljenost” rožnice, a s druge strane dostatnu debljinu i sačuvali dublje dijelove oka od nepoželjnih učinaka zračenja.

Prag fotokemijskog oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima za endotelne stanice iznosi 0,35 mW/cm2. Kod svih naših zahvata cilj je spomenutu iradijaciju držati na duplo manjoj vrijednosti, tako da je zahvat potpuno siguran za pacijenta.

PROČITAJTE VIŠE O ATENSKOM PROTOKOLU.

Što je DISC Protokol?

DISC protokol (Decentrirani Individualni Sfero-Cilindrični Protokol ) je inovativna metoda laserske kirurgije oka razvijena u Poliklinici Knezović po dr. Igoru Knezoviću. Ova metoda je dizajnrana za liječenje keratokonusa, ali i za poboljšanje rezultata kod laserskih korekcija doptrije. DISC Protokol je prošao stroge međunarodne recenzije i postavlja nove standarde u oftalmologiji.

Međunarodno priznanje i dokazana učinkovitost: DISC Protokol je prošao rigorozne međunarodne recenzije i prezentiran je na prestižnim međunarodnim kongresima, uključujući ESCRS i BHAAAS. Iznenađujuće je koliko su rezultati ove metode prepoznati na globalnoj razini, čime se potvrđuje njena superiornost u odnosu na klasične metode.

Kako DISC Protokol nadmašuje Crosslinking?

Iako je Crosslinking metoda koja se koristi za učvršćivanje rožnice kod keratokonusa, ona ne pruža poboljšanja u vidnoj oštrini kao DISC Protokol. DISC Protokol kombinira laserske zahvate s učvršćivanjem rožnice, čime ne samo da stabilizira bolest, već i značajno poboljšava vid.

Inovativni pristup liječenju keratokonusa: DISC Protokol kombinira lasersku ablaciju s kornealnim cross-linkingom, što omogućuje ne samo stabilizaciju rožnice, već i značajno poboljšanje vidne oštrine.

Tradicionalne metode, poput crosslinkinga, prvenstveno učvršćuju rožnicu, ali ne korigiraju dioptrijske anomalije. DISC Protokol, s druge strane, nudi cjelovito rješenje za pacijente, rješavajući i stabilizaciju rožnice i poboljšanje vida.

Koje su dugoročne prednosti DISC Protokola?

Dugoročne prednosti DISC Protokola su brojne, od kojih možemo izdvojiti: bolja vidna oštrina i kvaliteta vida, bolja kontrastna osjetljivost, stabilnost rožnice, izostanak progresije bolesti, prozirnost optičkih medija, manji iregularni astigmatizam i visoko subjektivno zadovoljstvo nakon učinjenog operativnog zahvata.

Kako izgleda zahvat DISC Protokola?

Zahvat se sastoji od nekoliko laserskih postupaka na rožnici i učvršćenja rožnice (kornealni cross-linking). Trajanje zahvata je oko sat vremena, potpuno je bezbolan zahvaljujući anesteziji u obliku kapi.

Koraci u Disc protokolu;

1. NOVA Vision® – skeniranje rožnice I izrada operativnog plana
2. PTK – lasersko skidanje epitelnog sloja na površini rožnice. Ovaj korak radi prvu i jako bitnu regularizaciju tkiva i za svakog pacijenta se individualno proračunava, ovisno o građi I debljini ovog sloja.
3. DISC ablacija – najvažniji laserski tretman, koji osigurava bolju kvalitetu vida
4. Kornealni cross-linking. Proračunava se indivudualno za svakog pacijenta. Ovaj korak učvršćuje tkivo rožnice, daje dugotrajnu stabilnost i osigurava dodatno ravnanje rožnice tijekom godine dana nakon učinjenog operativnog zahvata.

PROČITAJTE VIŠE O DISC PROTOKOLU >>>

Naručite se na pregled već danas!